Što saditi
Uvriježeno je mišljenje da bi tradicionalne biljke trebale prvenstveno rasti u seoskim vrtovima, ali moderne se vrste također pojavljuju već neko vrijeme. Često su izdržljiviji i imaju veću ukrasnu vrijednost. Skupina biljaka koje se smatraju tradicionalnim uključuju: božur, lisičarka, mak, srca, bijeli sljez, reseda rue, večernji cvijet, suncokret, rudbekija, zlatna ruža, astra, cinija, dalija, plamen, slatki grašak, kozmos, ljiljan, snapdragon, sljez, lupin, gladiola, neven i nasturcij. Sade se gusto, tako da je supstrat potpuno nevidljiv. Odabrani primjerci mogu prikazati čitav niz boja u kontrastnim kombinacijama, rasti izvan udubljenja i stršiti kroz ograde. Osim cvijeća, možemo posaditi mnogo penjačica (npr. Medljike i klematis) i grmlje (npr. Jorgovan, glog i viburnum).
Materijali i stilski dodaci
U seoskom vrtu mogu se koristiti razni materijali za stvaranje elemenata male arhitekture. Što se tiče staza, najčešće korištene sirovine su prirodni kamen, klinker ili šljunak. Travnate staze također izgledaju dobro, ali morate imati na umu da ih treba redovito održavati. Mnogo ukrasa za biljke za penjanje mogu se naći na buvljacima, tavanima, podrumima ili dvorištima. Svi ovi dodaci, poput vrata od kovanog željeza, keramičkih vrčeva ili pletenih košara, igraju važnu ulogu, pored biljaka, u uređenju vrta.
Popusti i cvjetnjaci
Karakteristična značajka seoskih vrtova je podjela područja na četverokutne parcele - cvjetnjake i cvjetnjake, ali oni ne moraju biti geometrijskih oblika. Važno je da gredice ne budu preuske i omogućuju nesmetani razvoj ukrasnih biljaka. Sadnja sa stepenastom visinom moguća je u širinu od oko 2 m. Za sunčana mjesta preporučujemo alge, Geranium x magnificum, lupin, delphinium i tratinčicu. Ukrasni grmovi poput jasmina i grmlja mogu se saditi na još većim cvjetnjacima. Uz to, ako to uvjeti dopuštaju, vrijedi na nekoliko točaka instalirati piramidalne potpore za penjače, npr. Ruže, klematis ili orlovi nokti.
Prolaz u drugi dio vrta, npr. U povrtnjak, može se zanimljivo označiti lukom ruže. Najbolje je odabrati sortu ruže koja ponavlja cvjetanje i mirisnu, na primjer bijelu 'Ilse Krohn Superior' ili ružičastu 'Avalanche'. Koliki će biti komunalni vrt ovisi isključivo o individualnim potrebama. Općenito se pretpostavlja da povrtnjak treba biti približno 100 m² kako bi usjevi udovoljili potrebama četveročlane obitelji. Kreveti mogu biti okruženi šimširom, iako ovdje red vlasaca ili graška izgleda izvornije.
Ukrasni travnjaci bili su rijetkost u bivšim seoskim vrtovima, umjesto njih su se nalazile livade i pašnjaci. Njihovi ostaci su ponekad stara, neplodna stabla, koja se sada mogu koristiti kao potpora ružama (iz skupine ramblera), npr. 'Bobby James' i 'Paul's Himalayan Musk'. Danas se ravnomjerno podšišani travnjaci sve češće pojavljuju u seoskim vrtovima, a s njima i mnogi ukrasni cvjetni grmovi i četinjači.
