U kolovozu možemo (i trebali bismo) sijati usjeve, čiji je jedan od ciljeva spriječiti pojavu koja se naziva zamor tla. Najbolje je koristiti tzv fitosanitarne biljke. Zahvaljujući izlučevinama korijena povoljno poboljšavaju stanje okoliša tla. Utječu na razvoj biološkog života tla, što zauzvrat smanjuje uzrok biljnih bolesti i štetnika.
Sjeme gorušice, a posebno sorte nematoda (npr. 'Metex' ili 'Bardena'), mijenjaju spolni sastav populacije nematoda - biljnih štetnika, što ograničava njihov broj. Lucerna, raž i zaboravljena esparceta imaju sličan učinak.
Hobisti i vrtlari podcjenjuju ovo, zob je visoko cijenjena fitosanitarna biljka. Prekida tzv klica patogena i zahvaljujući širokom lišću ograničava rast korova. Uzgoj fitosanitarnih biljaka pozitivno utječe na plodnost tla. Standardi za sjetvu fitosanitarnih biljaka u usjeve su: raž (18 g sjemena / m²), zob (15-20 g sjemena / m²), lupine (20 g sjemena / m²), graška (15-20 g sjemena / m²), bijela djetelina (1-3 g sjemena / m²), konjsko zrno (15-20 g sjemena / m²) i senf (2-3 g sjemena / m²).
Fitosanitarne biljke mogu se uzgajati u mješavinama, što dodatno pojačava njihove učinke, npr. Zobi sa seradelom (omjer 3: 1) ili raži i djeteline (omjer 4: 1). U tlima koja pokazuju simptome umora ili na mjestima koja se dugo nisu obrađivala (npr. Napuštene parcele, zapušteni vrtovi), fitosanitarne biljke treba uzgajati jednu ili dvije godine prije nego što planirana biljka uzgaja.
Pri odabiru fitosanitarnih biljaka, ne zaboravite da ne uvodite vrste koje su srodne biljkama planiranim za uzgoj, jer će to dovesti do zamora tla. Fitosanitarne biljke mogu se iskopati u jesen ili ostaviti na gredicama do proljeća.
