Vrtne sorte ljubičica bujnije cvjetaju i imaju veće cvjetove. Vrlo vrijedna ljubičica s ukrasnim lišćem i cvijećem je labradorska ljubičica Viola labradorica, koja samoniklo raste u Sjevernoj Americi i na Grenlandu. Biljke ove vrste tvore kratke, 5-10 cm snopove dugorepih listova u obliku srca, ljubičaste boje, posebno s donje strane. Kultivar 'Viride' ima svijetlozelene listove.
Cvjetovi su mali i svijetloplave ili lila plave boje, poput cvijeta 'Purpurea'. Razvijaju se u travnju i svibnju, ne mirišu. Ljubičica labrador izgleda impresivno u skupinama različitih veličina u vrtovima i parkovima, među drvećem i grmljem, kao i na malim padinama i terasama te u kamenjarima.
Leptir ljubičica Viola sororia (Viola papilionaceae), porijeklom iz Sjeverne Amerike, tvori konveksne nakupine visoke 15-20 cm. Listovi su veliki, srcolikog ili jajastog obrisa, dugorepi, a cvjetovi ljubičasti s bijelim okom, bez mirisa. Cvjetovi 'Albiflora' su bijeli, 'Priceaena' su bijele s tamnoplavim žilicama, 'Pjege' su bijele s plavim flekama, a 'Framecheck marelica' su breskvasto žute. Cvate krajem travnja i svibnja. Raste s kratkim, nadzemnim trkačima, posebno dobro na sjenovitim i vlažnim mjestima. Vrlo je izdržljiv.
Jedna od viših ljubičica (20-60 cm) je Viola elatior, koja se nalazi u srednjoj i istočnoj Europi, Sibiru i Kini, sa svijetlim cvjetovima lavande plave boje na dugim peteljkama. Cvate u svibnju-lipnju. Lako se širi sam od sebe. Može se uzgajati na cvjetnim livadama i gredicama.
Uzgajanje i briga za afričku ljubičicu
Vrlo popularna vrsta je pridošlica s Pirineja, ljubičasta roga Viola cornuta. Naraste do 25 cm. Od prethodno opisane vrste razlikuje se po većim cvjetovima duge ostruge i dugog cvjetanja (od kasnog proljeća do jeseni). Nalikuju dobro poznatim maćuhicama. Kod vrsta su ljubičaste, a kod sorti plave, žute i bijele. Jedna od najljepših sorti je 'Alba Minor' sa snježnobijelim cvjetovima i vrlo dugim i obilnim cvjetanjem.
